Naše mogućosti farmakološke evaluacije sa posebnim osvrtom na domaće lijekove
DOI:
https://doi.org/10.5644/Radovi.263Abstract
Farmakološka evaluacija je uključena u 16 od 26 faza za ispitivanje i dobivanje lijekova. Danas se piše o tri farmakološke revolucije. Prva je trajala do 1960. godine, do kada su pronađene današnje najvažnije grupe lijekova. Druga revolucija traje do današnjeg dana. Ona je siromašna novim lijekovima, ali je bogata osnovnim indirektnim saznanjima. Očito je potrebno da se naši farmakolozi više uključuju u direktna usmjerena istraživanja za dobivanje novih lijekova. Naš je zadatak, također, usavršavanje farmakološke evaluacije, što može dovesti do ubrzanja i pojeftinjenja istraživanja novih lijekova, te tako omogućiti srednje razvijenim organizacijama da se ponovo počnu baviti inovativnom, a ne samo imitativnom proizvodnjom. Farmakolozi iz akademskih institucija treba da budu više upoznati sa teškoćama i prirodom proizvođača lijekova kao njihovih prvih partnera. Istraživanje novih lijekova se sve više centralizira, a proizvodnja se dispergira. Što je postupak bliži početku, tim je više farmakološke evaluacije i obratno, što je postupak bliži finalnom proizvodu to je manje istraživanja. Uslovi za istraživanja lijekova zavise od sposobnosti društva i njegove uprave u vezi sa regulativom. Uprava i stroga regulativa danas više inzistiraju na sigurnosti lijeka nego na njegovoj efikasnosti. Perspektiva je da se regulativa još više pooštrava, te time smanje šanse za nove lijekove. Razlikuje se pet osnovnih perioda i metoda u dobivanju lijekova, a u vezi sa farmakološkom evaluacijom. To su: 1) sinteza, 2) ekstrakcija (hormoni i vitamini), 3) fermentacija (antibiotici), 4) biohemijska i molekulama farmakologija i 5) stanična biologija. Prve tri faze su činile prvu farmakološku revoluciju, četvrta faza je današnja druga revolucija, dok se u petoj fazi očekuje treća farmakološka revolucija. Istražujući DNA, RNA, genetski inžinjering, signale medu stanicama, funkcije i strukture membrana i stanica te imunološke fenomene, pripremljene su solidarne osnove za dobivanje novih lijekova. U budućnosti se očekuju novi prodori na nivou stanice, transplantacije tkiva neurotransmitorima i dr.
References
Burstall, M. L., Dunning, J. H. and Lake, A. (1981): Multinational Enter prises Governments and Technology. Pharmaceutical Industry. OECD Paris. Cerletti, A. (1970): Drugs, the individual and society. Pharma Information, Basel.
Dengler, H. J. (1977): Tovvards a more rational regulation of the development of nevv medicines. Europ. J. elin. Pharmacol. 11, 233—238.
Drews, J. (1983): Historische und zukiinftige Perspektiven in der pharmazeutischen Forschung. Triangel, 22, 189—197.
Druey, J. (1973): Research achievements of the Swiss Pharmaceutical Industry. Pharma Information, Basel.
Dunant, Y., Jann, A. W., and Planta, L. (1974): Problems and concems of researeh-based companies. Pharma Information, Basel.
Dunlop, D. (1971): Good Practices in the manufacture and qualitv control of drugs. Pharma Information, Basel.
Gansser, G. (1975): Legal proteetion for drugs. Pharma Information, Basel.
Hayes, W. A. (1982): Principles and methods of toxicology. Raven Press, New York.
Kaech, R. (1978): From pharmaceutical research to medical Information. Pharma Information, Basel.
Modeli, W. (1977): Klinička farmakologija: njena budućnost iz perspektive. (Proevod), Triangel 16, 126—129.
Oberholzer, J. H. and Tripod, J. (1973): Prediction in operational research by the pharmaceutical industry. Pharma Information, Basel.
Vane, J. R. (1978): Značaj temeljnih istraživanja za otkriće novih medikamenata (prevod). Triangel, 17, 100—115.
* * * (1976): Problems facing the researeh-based pharmaceutical industry. Pharma Information, Basel.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Copyright (c) 2026 Seid Huković

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.


